Bolesnici s gripom imaju mnogo teže simptome - visoku temperaturu sa udruženom opštom slabošću, glavoboljom i bolovima u mišićima koji katkad mogu biti vrlo jaki, sve do nemogućnosti kretanja miozitis.

Bolesnik po  pravilu mora da leži u krevetu "grip obara s nogu". Za grip su karakteristične brojne komplikacije, koje mogu biti rane i kasne. Jedna od ozbiljnijih ranih komplikaija gripa je upala pluća, a kasne komplikacije mogu biti srčana slabost, aritmije, kao i neurološki problemi.

Jedini prirodni izvor infekcije je čovek. Kao kapljična infekcija, grip se brzo prenosi i eksplozivno širi među ljudima. Virus se prenosi direktnim dodirom ili kapljičnim putem, kao i upotrebom inficiranih predmeta.

Zaražena osoba, govorom, kašljem ili kijanjem izbacuje infektivni sekret kroz nos i usta raspršen u kapljice različite veličine. Inkubacija gripa razdoblje od infekcije do pojave prvih simptoma iznosi jedan dan, a najviše 3 dana. Grip lako dobija razmere epidemije, pa čak i pandemije.

Zbog toga ima epitet "jedine neukroćene pošasti iz prošlosti". Prvi znak epidemije gripa je porast broja dece s akutnim respiratornim infekcijama, a potom sledi nagli porast broja hospitalizovanih bolesnika zbog upale pluća, posebno starijih ljudi i hroničnih bolesnika sa oslabljenim imunitetom. Like us! Tkivo se najčešće širi na jajnike i crijeva, no moguće je i da se pronađe negdje dalje.

Odgoda dijagnoze se obično povezuje s oklijevanjem liječnika da liječe ono što smatraju menstrualnim bolovima. Zlatni standard u otkrivanju je laporoskopija - pogled u abdomen uz pomoć kamere. Također, velik je problem i neupućenost žena u ovo često stanje.

Najčešća pogrešna dijagnoza je kronični umor. Simptomi su neobjašnjiv i stalan umor, bol u zglobovima, bol ispod desnog rebrenog luka, oslabljena koncentracija.

U kasnijim fazama bolest javlja se osjećaj svrbeža, žutilo kože, bol u trbuhu i mučnina. Virus hepatitisa C prenosi se zaraženom krvi primjerice prije Bolest koristi stanice jetre kako bi se replicirao, zbog čega ona postupno prestaje normalno funkcionirati što vodi cirozi. Tek trećina ljudi imala je jasne simptome na početku bolesti, a razumno je za očekivati da netko bude zaražen i do 20, 30 godina da to ni ne zna, zbog čega bolest zovu "tihim ubojicom".

Riskantnom skupinom za dobivanje bolesti smatraju se ljudi koji su prije Ako se ne liječi, bolest skraćuje život u prosjeku od 10 do 15 godina. Najčešća pogrešna dijagnoza su teške menstruacije koje uzrokuju anemiju, sindrom iritabilnog crijeva, neprikladna prehrana. Simptomi uključuju anemiju, umor, bol u trbuhu, proljev, gubitak kilograma. Celijakija je sve češća bolest, a prema procjenama liječnika ima je svaki stoti.

Uzrok joj je reakcija imuniteta na gluten, protein koji se nalazi u pšenici, ječmu, raži i zobi, a proizvodi upalu te izaziva oštećenje crijeva. Posljedica može biti teška anemija zbog smanjene apsorpcije nutrijenata kroz probavni sustav, ali i osteoporoza zbog neodvoljnog unosa kalcija, kao i rak crijeva uslijed učestalih upala. Najčešća pogrešna dijagnoza je osteomalacija, poremećaj mineralizacije kostiju uslijed nedostatka vitamina D.

Simptomi su lomovi kosti kod manjih ozlijeda, kao i bolovi u kralježnici. Koštano se tkivo kod zdravih ljudi stalno proizvodi i zamjenjuje, no to se ne događa jednakom brzinom kod onih s osteoporozom. Oni u rizičnoj skupini, poput žena u menopauzi ili ljudi koji su dugo koristili steroide, svakako bi redovito trebali ići na denzinometriju - test koji mjeri gustoću kosti.

Petina oboljelih imala je tri i više prijeloma kosti prije konačne dijagnoze. Najčešća pogrešna dijagnoza je depresija, stres, kronični umor, povišeni kolesterol, pretilost. Simpto su lupanje srca, dobitak na težini, depresija, bol u mišićima te zglobovima, osjetljivost na hladnoću, ispadanje kose, suha koža, napadaji panike.

Do hipotireoze dolazi uslijed smanjenog rada štitnjače koja ne luči dovoljno hormona potrebnog za normalno funkcioniranje metabolizma. Problem je u tome što četvrtina populacije ima neki oblik depresije, a pogrešne dijagnoze pogoršavaju psihičko stanje oboljelih.

Hipotireoza nastaje zbog autoimune bolesti, raka štitne žlijezde ili nedovoljnog unosa joda, a gotovo 45 posto pacijenata u početnim je odlascima liječniku dobilo krivu dijagnozu. Bolest se potvrđuje jednostavnim testom krvi, odnosno razine hormona i antitijela.

Najčešća pogrešna dijagnoza je depresija, stres, razdražljivost. Simptomi su promjene u moći koncentracije, poteškoće kod obavljanja svakodnevnih zadataka, promjena osobnosti. Oni koji postaju dementni prije e godine života točnu dijagnozu obično ne dobiju punih pet godina. Mlađi ljudi obično obole od demencije koja pogađa prednji dio mozga koja više uzrokuje promjene u ponašanju nego probleme s memorijom, zbog čega se zamjenjuje za psihičke teškoće.

Čak i stariji ljudi s demencijom obično čekaju dvije godine do dijagnote koja se postavlja skeniranjem mozga.

MSD priručnik simptoma bolesti: Slabost, opća