
Pacijenti se žale na bol u ramenu, često s vanjske strane nadlaktice, pogotovo kod obavljanja poslova iznad razine ramena te slabost ruke. Poslove ispod razine ramena obavljaju bez većih poteškoća. Često navode da im je i plahta noću teška. Bol se javlja noću i ne dozvoljava spavanje na bolesnom ramenu. Kod akutnih ozljeda bolesnik ne može odignuti ruku od tijela. Ultrazvučni pregled ramena upotpunjuje kliničku sliku bolesnika.
Ultrazvukom je moguće s velikom vjerojatnosti naći rupturiranu tetivu te odrediti veličinu rupture. Potpuna rupture manšete bez većih poteškoća se utvrđuje ultrazvukom. Poteškoće stvaraju parcijalne, djelomične rupture pri čemu je oštećena samo jedna strana tetive i to obično zglobna strana tetive.
Pod parcijalnom rupturom se podrazumjeva da je jedan dio debljine tetive oštećen, rupturiran. Magnetska rezonancija omogućava prikaz cijele tetive i mišića pri čemu se može vidjeti mjesto i veličina rupture te stanje mišića. MR omogućava uvid u veličinu retrakcije tetive te promjene koje se događaju u rupturiranom mišiću, tzv. Bolesnici koji nemaju većih poteškoća, a starije su životne dobi ne trebaju operaciju.
Njima se savjetuje da izbjegavaju većeg opterećenja preko dana te da uzimaju nesteroidne protuupalne lijekove. Kod svih ostali bolesnika se preporuča operacija. Ovisno o veličini i tipu rupture ovisi vrsta operacije. Svježu rupturu tetiva manšete treba odmah operirati zbog skraćenja, retrakcije tetive te je kasnija rekonstrukcija često nemoguća.
Kod parcijalne rupture, najčešće je ruptura tetive supraspinatusa, radi se debridement puknutog dijela tetive ako je defekt manji a ako je defekt veći i zauzima veću površinu neophodna je fiksacija tetive za kost. Kod potpunih ruptura tetiva se fiksira za nadlaktičnu kost na mjesto gdje je bila prije puknuća. U uznapredovalim slučajevima kod bolesnika kod kojih se razvila artropatija ramena kao posljedica masivne rupture rotatorne manšete ugrađuje se obrnuta proteza ramena.
Indikacija za ovaj tip proteze je životna dob bolesnika iznad 70 godina te pseudoparaliza ruke nemogućnost odmicanja ruke od tijela. Nakon operacije, artroskopske rekonstrukcije manšete, bolesnik nosi ortozu za rame 4 tjedna.
Dan nakon operacije se započinje s fizikalnom terapijom, izvode se lagani pokreti rukom uz pomoć druge ruke ili fizioterapeuta. Prvih 6 tjedana ne smije se aktivno odmaknuti ruka od tijela. Za to vrijeme nastoji se postići puna pasivna pokretljivost ruke.
Jačanje mišića rotatorne manšete započinje s 8 tjedana od operacije. Obično se bolesnici počinju koristiti rukom tjedna iza operacije. Puno opterećenje ruke se dozvoljava nakon 4 mjeseca od operacije.
Kalcificirajući tendinitis ili kalcificirajuća tendinopatija vapno u ramenu čest je poremećaj nepoznate etiologije koji se očituje nakupljanjem depozita kalcija u tetivama rotatorne manšete uz spontanu resorpciju kalcifikata i posljedično cijeljenje tetiva. Za vrijeme odlaganja kalcija bolesnik je uglavnom bez većih tegoba. No, za vrijeme resorpcije kalcifikata rame je izrazito bolno zbog nastale vaskularne proliferacije te porasta intratetivnog tlaka.
Za vrijeme formativne faze bolesnik se žali više na nelagodu nego na bol. Naprotiv, u akutnoj, resorptivnoj fazi bol je toliko jaka da bolesnik drži ruku uz tijelo i ne dopušta nikakav pokret. Rendgenska snimka i ultrazvuk ramena prikazuje kalcifikat unutar tetiva rotatorne manšete, najčešće tetive supraspinatusa.
Kronična, formativna faza zahtjeva konzervativno liječenje uz održavnje pokretljivosti ramena, rijetko injekciju kortikosteroida. U akutnoj fazi zbog izrazite bolnosti potrebno je punktiranje i lavaža zbog smanjenja intratetivnog tlaka uz istovremeno davanje injekcije kortikosteroida s lokalnim anestetikom.
Ovaj mišić se izrazito zateže pri tipkanju po tipkovnici, u vježbama snage kada se izvodi potisak sa prsa, te prilikom guranja i povlačenja iza vrata. Video prikazuje istezanje infraspinatusa. Supraspinatus — istezanjem je vrlo teško pogoditi točno mišić, što ne znači da morate odustati ili preskočiti istezanje. Slika 9 — prikaz mjesta istezanja. Kod istezanja supraspinatusa lakat vam mora stajati točno ispred tijela.
Istezati bi trebali mišić na ruci koju povlačite za palac. Istežite se svakodnevno, ako sjedite i radite uredski posao ili posao s istim kretnjama, razmislite koliko je to statičkih pokreta za spomenute mišiće. Zaključit ćete da jedno istezanje dnevno je prijeko potrebno. Ako se bavite sportom u kojem se puno ponavljaju pokreti rukom i ramenom ili radite mnogo upora prednjih na rukama, a javljaju vam se simptomi kao trnci u rukama, također je potrebno istezanje nakon svakog treninga.
Besplatne savjete možete dobiti od fitness trenera i nutricionista zaposlenih u Fitness. Fitking Delciious Protein Bar je visoko proteinska pločica s pažljivo odabranom smjesom proteina i n Plastični uteg s ručkom težine 4 kg s kojim možete izvoditi vježbe za cijelo tijelo.
Girja - Kettleb Plastični uteg s ručkom težine 14 kg s kojim možete izvoditi vježbe za cijelo tijelo. Girja - Kettle Zdravlje Um i tijelo.
Trnci i bol u ruci i ramenu - simptomi, uzroci i što možete odmah učiniti. Trnci u ruci se javljaju uglavnom zbog: oštećenja iritacije kompresije na jedan od živaca ili granu živaca u ruci ili šaci Neke bolesti kao primjerice dijabetes mogu imati slične simptome, ali oni se uglavnom javljaju u nozi.
Plexus brachialis sa izlazom živaca iz leđne moždine i grananje u ruku Bol u ramenu i trnce u rukama može uzrokovati bilo koje oštećenje i kompresija na živce koji se nalaze između kralježnice, ramena, ruke i šake. Simptomi Trnci u nadlaktici koji se šire prema šaci Gubitak punog osjeta u šaci Slabost mišića ruke Bol u ramenu, ruci, šaci ili prstima Peckanje ili sičan osjećaj u ramenu, ruci ili šaci Uzroci Pritisak na plexus brachialis zbog skraćenih mišića u vratu, ramenima i prsima Upala živaca Ozljeda živaca Upala brachialnog spleta živaca Infekcija ramena, ruke ili šake Cista Što i zašto boli X označava trigger točke u zategnutim miši.
The copyright