Whiplash ozljeda te bolešću npr. artritis i meningitis. Dugotrajno opterećivanje vratnih mišića tijekom vožnje ili sjedenja s nagnutom glavom može izazvati ukočenost vrata.

Napravite ove četiri vježbe, bol u vratu i ukočenost će nestati | 24sata

Mišići vrata, pogotovo oni u stražnjem dijelu, dugotrajnim opterećenjem prvo se pretjerano umore, a zatim i ukoče. Ako zanemarite vratobolju i nastavite s pretjeranim opterećenjem može se razviti kronična bol. Čak i čitanje u krevetu u ne-ergonomskoj pozi može uzrokovati bol. Kao i svi drugi zglobovi u tijelu i vratni zglobovi se troše s godinama. Pravilnom prehranom i unošenjem svih potrebnih minerala i vitamina ovaj proces može se usporiti. Trzajna ozljeda ili Whiplash jedno je od onih stanja koje povezujemo s modernim načinom života.

Najčešće se događa prilikom prometnih nesreća, padova, ali i kod skijanja ili prakticiranja borilačkih vještina. Dolazi do savijanja vrata prema nazad, nakon čega glava poleti prema naprijed, što nazivamo hiperfleksijom. Ožegić s portala Pliva Zdravlje. Tipičan slijed nastanka Whiplash ozljede je frontalni sudar automobila, bilo s drugim automobilom, bilo s nepokretnom preprekom. Cijeli taj splet iznenadnih, intenzivnih i nekontroliranih kretnji može uzrokovati niz oštećenja mekih tkiva vrata.

Bolesti koje sa sobom nose i bol u vratu su reumatoidni artritis nakon dlanova i stopala, zglobovi u vratu su sljedeći po brojnosti i meningitis. Ako dođe do pomicanja diskova i stezanja prostora kojim prolaze živci onda dolazi do kompresije živaca. Ovdje pročitajte više o vježbama za ramena.

Najčešći uzrok bolova u vratu je nepravilni položaj tijela. Zato je najučinkovitija prevencija pravilno držanje. Glava mora biti uspravna, u ravnini s kralježnicom, a ramena opuštena.

Evo par navika koje vam mogu pomoći. Napomena : nekim osobama je potrebno određeno vrijeme da se priviknu na anatomski jastuk. Vježbe za vrat i ramena se rade u stojećem ili sjedećem položaju na sljedeći način.

Dobro je da ove vježbe radite ispred ogledala, kako bi pritom pazili da pomičete samo vrat, a ne cijelo tijelo. Ovisno o jačini bolova doktor će vam prepisati lijekove protiv boli. Ako je bol blaga možete potražiti u ljekarni lijek protiv boli koji ne ide na recept, npr. aspirin ili ibuprofen. Naime, čovjeku je urođeno da emocije potiskuje stezanjem mišića.

Svakodnevna izloženost stresu, nelagodnim i rizičnim situacijama dodatno povećava napetost mišića. Zbog napetih vratnih mišića smanjuje se dotok krvi i kisika u mozak te se posljedično tome javljaju drugi simptomi poput glavobolje, vrtoglavice, umora, nesanice Time će se opustiti muskulatura na stražnjem dijelu vrata.

Vježbu izvodite stojeći ili sjedeći. Glavom idite prema dolje pa ruke položite na potiljak. Bitno je da rukama ne pritišćete glavu te da se prilikom vježbe ne pogrbite u prsnoj kralježnici. Položaj zadržite 5 sekundi i ponovite dva do tri puta.

Stanite ili sjednite. Nagnite glavu uhom prema desnom ramenu. Desnu ruku položite iznad lijevog uha. Zadržite 5 sekundi. Bitno je da rukom ne pritišćete glavu. Organi koji naj­češće projektuju bol u donju torakalnu i lumbosakralnu regiju su aorta, pankreas, duodénum, ascedentni ili descedentni ko-lon, rektum, bubrezi, ureteri, mokraćna bešika i organi male karlice. Zato je pri svakom lumbosakralnom i donjem tora-kalnom bolu obavezno potrebno detaljno ispitivanje abdominalne regije.

Česti uzro­ci projektovanog bola su ulkus želuca ili duodenuma, različita oboljenja pankreasa, retroperitonealne neoplazme ili krvarenja kod bolesnika sa hemofilijom ili na anti-koagulantnoj terapiji, oboljenja kolona, aneurizma ili disekcija abdominalne aorte i različita ginekološka oboljenja.

Uzroci lokalizovanog bola u vratu i leđima. Najčešći simptomi obuhvataju lokalizo-vani bol i ukočenost vrata, potiljačnu gla­vobolju, vrtoglavicu, adinamiju i zamor, uz izuzetnu palpatornu osetljivost paraverte-bralne regije, ograničenu pokretljivost vra­ta i antalgičnu slabost mišića gornjih eks­tremiteta. U slučajevima jačih trzajnih pokreta ova povreda se može komplikova-ti i znacima mijelopatije, radikulopatije, brahijalne pleksopatije i mononeuropatije na gornjim ekstremitetima.

Spondiloartropatije mogu biti infla-matorne, reumatoidne i ostale. Inflama-torne karakteriše klinička slika u kojoj do­minira osećaj ukočenosti i leđni bol. Patog-nomično je da su simptomi najizraženiji u jutarnjim satima i da se popravljaju nakon aktivacije. Obično ja lumbalna kičma za­hvaćena pre ostalih delova kičmenog stu­ba. Bolest zahvata i sakroilijačne zglobove i velike zglobove donjih ekstremiteta. Če­sto je prisustvo HLA-B27 antigena, poviše­nih vrednosti C reaktivnog proteina i ubr­zane sedimentacije.

U kliničkom nalazu postoji izrazito ograničena pokretljivost kič­menog stuba sa lokalizovanom osetljivo­šću iznad sakroilijačnih zglobova. Radiogra-fija potvrđuje znake sakroilitisa. U ovu gru­pu oboljenja ubrajaju se ankilozirajući spondilitis, Reiterova bolest nepurulentni atritis, uretritis i konjuktivitis, spondilartro-patija u sklopu Crohnove bolesti, ulcerativ-nog kolitisa i psorijaze, kao i spondilatro-patije nepoznate prirode koje se javljaju u mlađem životnom dobu.

Log into Facebook | Facebook

Reumatoidni artri­tis se karakteriše predominantnom lokaliza­cijom u vratnom segmentu kičmenog stuba, sa čestom atlanto-aksijalnom subluksaci-jom. Ostale spondilartropatije obično su simptom neke opšte bolesti, kao što su Whippleove, Behcetove ili Pagetove bo­lest, akromegalija, osfikacija zadnjeg po-steriornog ligamenta i drugih bolesti koje mogu biti uzrok nespecifične spondilartro­patije. Bol u vratu i leđima sa iradijacijom u gornje ili donje ekstremitete. Cervikalna radikulopatija znatno je re­da u odnosu na lumbosakralnu.

Uzroci koji do nje mogu dovesti su mnogobrojni tabela I, a medu njima je n.