Donji ustroj Oprema mostova Elementi oblikovanja Građenje mostova Održavanje mostova i Mostovi u izvanrednim okolnostima Pregled povijesti građenja mostova i Suvremeni mostarski dometi Upoznavanje s programom, dispozicija i poprečni presjeci projektantske Oblikovanje poprečnog presjeka i uzdužnog rasporeda Podjela programa projektantske Donji ustroj - upornjak, stupovi i ležajevi projektantske Dispozicija - crtanje i pregled konstrukcijske Oprema mosta i detalji projektantske Crtanje i pregled dispozicije konstrukcijske Crtanje i pregled dispozicije Predaja dispozicije konstrukcijske Analiza opterećenja i poprečna razdioba projektantske Statički proračun projektantske Pregled analize opterećenja konstrukcijske Pregled statičkog proračuna konstrukcijske Dimenzioniranje i izrada armaturnih nacrta projektantske Pregled i predaja analize opterećenja, statičkog proračuna i dimenzioniranja Predaja analize opterećenja i statičkog proračuna konstrukcijske Pregled i predaja dimenzioniranja   konstrukcijske Pregled, obrana, i ocjena cjelokupnog programa konstrukcijske Krajnji rok za predaju i obranu dovršenih programa: petak Uvjeti za drugi potpis i oslobođenje od ispita.

Popravnom kolokviju mogu pristupiti samo studenti koji su pozitivno ocijenjeni na barem jednom kolokviju. Na popravnom kolokviju piše se gradivo cijelog kolegija.

Ukupna ocjena se formira iz ocjene kolokvija i ocjene vježbi. Raspored konzultacija u akademskoj godini Demonstrature iz Mostova. Demonstrature iz mostova se održavaju  prema rasporedu: Demonstrator Dominik Biškup: ponedjeljak Demonstrator Vlaho Žuvelek: petak U navedene dane slobodni ste do 12h slati pitanja i materijale na pregled navedenim demonstratorima putem Chata u MS Teams, odgovore ćete dobivati tokom dana.

Sortiraj prema: naslovu vremenu zadnjeg odgovora vremenu otvaranja teme Naslov Odgovori Zadnji odg. Česta pitanja. Anđelko Vlašić prof.

Ana Mandić Ivanković. Jelena Bleiziffer - Projektantske vježbe dr. Uz to postoje i valovite linije koje ubrajamo u složene oblike. Potpuno horizontalne nivelete pogodne su za željezničke mostove s otvorenim kolnikom. Za cestovne mostove potrebno je prometnoj plohi dati uzdužni pad od barem 0. Pri tome treba imati na umu da neravnost kolovoza koja nastaje kod uporabe pospješuje zadržavanje vode na kolniku.

Visinski odnosi između krajeva mosta, slobodni profil ili drugi razlozi mogu uzrokovati jednostrano ili dvostrano nagnutu niveletu. Ako se točka kulminacije nalazi u simetrali mosta, konstrukcija će biti simetrična.

Zaobljenja ne smiju biti jaka zbog preglednosti ceste. Vrlo je povoljna zbog preglednosti, ali nepovoljna za odvodnju na najnižem dijelu potrebno povećati broj i veličinu slivnika i potrebno kvalitetno održavanje.

Problem odvodnje se često može izbjeći postavljanjem najniže točke izvan mosta.

Obec Mostová – Vitajte na stránke obce Mostová – Hidaskürt

Mnogobrojne su kombinacije oblika, naročito u čvorištima gdje se krakovi ceste isprepliću tlocrtno i visinski. Ako je temeljno tlo čvrsta stijena, tada na njega možemo predati velike vertikalne i horizontalne sile, pa možemo razmišljati o mostovima osebujnih rasponskih sklopova.

Naprotiv, na lošem tlu prisiljeni smo graditi mostove jednostavnih statičkih sustava i manjih raspona. Ponekad temeljenje može predstavljati najkompleksniji i najskuplji dio mosta, kao npr. Općenita je praksa da se na temelju geoloških karata i vizualnog pregleda terena da globalna ocjena karakteristika temeljnog tla i odredi način temeljenja.

Projektant tada izrađuje idejno rješenje mosta jedno ili više njih, na osnovi kojeg se donose odluke o načinu i opsegu vršenja istražnih radova. Seizmogeološka ispitivanja obično se provode duž trase mosta, i sa rezultatima iz bušotina daju geološku sliku terena na kojem se most gradi. Ako geološki sastav tla nije u potpunosti jasan, tada treba povećati broj i dubinu bušotina. Pri tome je potrebno u nosivi sloj tla ući bar 3 m, a u liticu u predjelima krša bar 4 m.

Jedan od osnovnih parametara koje ova istraživanja trebaju ispitati je veličina slijeganja temeljnog tla. Različiti sustavi konstrukcija su različito osjetljivi na slijeganje, pa je veličina slijeganja je direktno vezana za odabir konstruktivnog sustava mosta. Važno je napomenuti da nije podesno raditi temelje bez crpljenja vode betoniranje u vodi. Prisutnost nepropusnih slojeva na dohvatnoj dubini znači bitno olakšanje radova.

Treba imati na umu da cijena radova kad je prisutna voda raste približno s kvadratom dubine računajući od površine vode. U nekim rješenjima nosivih sklopova mostova teško je odijeliti temelje od ostalog donjeg ustroja, a ponegdje i od gornjeg ustroja mosta.

Tada su i promatranja problema temeljenja ograničena na mogućnosti izgradnje, a funkcioniranje nosive konstrukcije je cjelina koju kao takvu treba i provjeravati.

Kompenzatori MAURER se vrlo razlikuju efikasan način pričvršćivanje dilatacionog zgloba gumene trake u bravu krajnjeg profila bez upotrebe dodatnih elemenata za zaglavljivanje ili steznih vijaka.

Slobodne profile propisuju uprave za čije potrebe ti prolazi služe. Za različite vrste mostova i različiti promet na njima, slobodni profili su različiti kako oblikom tako i dimenzijama.

Projektant je dužan poštivati barem minimalne slobodne profile, no preporučljivo je odabrati i veće dimenzije od minimalnih. Ovdje će se navesti samo najosnovniji slobodni profili. Slobodni profili za popravke i održavanje mostovaZa određeni broj mostova, npr. Minimalne dimenzije otvora koje treba predvidjeti dane su na crtežu 3. Uvjeti za projektiranje i izvedbu mostovaCrtež 3. Kad se pješački hodnici nalaze u sastavu kolnika, osnovnoj širini moramo dodati i zaštitni trak, koji je obično širok barem 25 cm, pa je minimalna širina hodnika cm.

Primjeri su vidljivi na crtežu 3.

lezajevi-mostova

Širina kolnika je ista, a rubne trake, zaštitne trake, trake za smještaj odbojnika, pješački prolazi i hodnici obično se razlikuju. Jedan primjer slobodnog profila za autoceste i mostove nad njima nadvožnjaci prikazan je na crtežu 3. Na crtežu 3. Osnovna koncepcija formiranja nosivog poprečnog presjeka ovih konstrukcija sastoji se u izboru dostatno visokog nosača velike krutosti na savijanje i zadovoljavajuće krutosti na posmik. U tom smislu odabiru se presjeci s dovoljno širokim pojasevima i relativno uskim rebrom, a sve u cilju manjeg utroška i racionalnog korištenja gradiva.

U slučaju veće torzije koriste se sandučasti presjeci gredne rasponske konstrukcije. Teoretski gledano može se općenito reći da su za izradu grednih konstrukcija najoptimalnija gradiva koja imaju podjednaku tlačnu i vlačnu čvrstoću. U tom pogledu prednos.