Velik utjecaj na rano pojavljivanje ima i faktor nedovoljne ili smanjene tjelesne mišićne aktivnosti. Artroza kuka počinje mehaničkim oštećenjem tkiva te upala prelazi do metabolizma hrskavice.

Ozljeda tkiva potiče stvaranje proteoglikana i kolagena, ali se također povećava stvaranje enzima koji razaraju hrskavicu. Upala odmaže cijelom stanju. Kada je hrskavica jednom razorena, izložena kost postaje sklerotična.

Artroza kuka ne napada samo hrskavicu već sva zglobna tkiva. S obzirom na to da je početak ove bolesti postupan i obuhvaća tek jedan ili dva zgloba, prvi simptom koji se pojavljuje kod artroze kuka je bol, ali ne samo na lociranom prostoru. Osoba tako može osjetiti .

Pri početku nastanka bolesti, smetnje i bolovi se uglavnom pojavljuju za vrijeme kretanja i pogoršavaju se opterećenjem, a mirovanje ih umanjuje. S vremenom se počnu pojavljivati bolovi u mirovanju. Bolovi se progresivno pojačavaju s godinama. Karakteristična je startna bol ili ona koja se pojavi nakon dužeg mirovanja kao i ona prilikom aktivnosti kod kojih ne dolazi do velike kontrakcije mišića, to jest, onih u kojima zglob nema zaštitu.

Jedan od najčešćih načina pri kojem osobe primijete da imaju problema s kukom su bolovi koji se pojavljuju prilikom ustajanja iz kreveta, pri vezanju cipela ili bilo kojim pokretima u kojima je potrebna unutrašnja rotacija noge. Bol je moguće osjetiti u oba kuka. Zakočenost kuka se povlači nakon manje od 30 minuta nakon aktivnosti. Kroz vrijeme trajanja artroze kuka, pokretnost zgloba se smanjuje i stvara se osjećaj bolnosti i struganja.

Ako dođe do bujanja hrskavice, ligamenata ili kosti može doći do izljeva te uvećanja zglobova. Razmjerno kasno u boli se pojavljuju osjetljivost na pritisak i bol pri pasivnim pokretima, a tome pridonose spazam mišića. Rješenje obično traže u promjeni položaja na biciklu, u kupovini novih pedala, sjedala, cipela, pancerica ili u jačanju dijelova tijela.

Ali svaki puta vidim isto. Nakon par mjeseci poboljšanja sve se počne ponavljati i pogoršavati zbog jednostavnog razloga — uzrok nije tamo gdje se traže rješenja. S druge strane vidim bicikliste, skijaše, trkače kako nauče opet osjećati svoje tijelo i pokrete, kroz učenje kliničke somatike brzo i trajno smanje probleme i bolove kako u sportu tako i na poslu, u svakodnevnom životu, čak i kod spavanja. Posljedično se poboljšanjem fizičkog i psihičkog zdravlja počnu dizati forma i fizičke sposobnosti moć, izdržljivost, reakcijsko vrijeme, pouzdanost … te veselje prema sportu i životu.

Još se sjećam prvog poziva kojeg sam uputio Alešu i njegovog pozornog slušanja detaljnog opisa svojih problema i bolova u koljenu prilikom bicikliranja. Smireno me ispitivao o ostalim problemima s ramenima, eventualnim prošlim ozljedama i operacijama, dok koljena nije spominjao, te me na kraju umirio riječima da će sve biti dobro. Prisjetio sam se da sam prvu bol prilikom bicikliranja osjetio u lijevoj preponi, još za studentskih dana ak godina ranije svakodnevnim bicikliranjem po Ljubljani.

Nekoliko godina kasnije bol se ponovno javila u donjem dijelu leđa, lijevom kuku, koljenu i stopalu suprotne noge. I to ne samo prilikom vožnje na biciklu, već i pri hodanju uzbrdo, trčanju, radu, pri sjedanju u auto, ukratko, ne samo pri sportskim već i svakodnevnim životnim aktivnostima.

Uzrok tome sam tražio u slabim mišićima, te tako zorno prionuo na sport i dodatne vježbe, fizioterapiju, samomasažu s raznoraznim rekvizitima za samopomoć i vježbe rastezanja do iznemoglosti… Nezadovoljan rezultatima i nemirom u sebi, tražio sam nova rješenja i tako došao do kliničke somatike. Ključ je bio opustiti i osvijestiti određene dijelove tijela, te usmjeravanje pažnje na kretanje tijela tijekom vježbi kliničke somatike, te prepoznavanje refleksa crvenog svjetla.

Razgovarajući s Alešom upijao sam njegove riječi i sve je izgledalo tako logično, prirodno i jed.