Bolovi u ledjima i anksioznost

Bolovi u ledjima i anksioznost

Razina boli ovisi o brojnim čimbenicima; o situaciji u kojoj je ozljeda nastala, prošlim bolnim iskustvima, vašem raspoloženju, strahovima, razini stresa, fizičkim aktivnostima te životnom stilu. Mali postotak ljudi odlazi na operaciju zbog bolova u leđima.

Bolovi u ledjima i anksioznost

To je uobičajeno zbog ozbiljnih oštećenja i ozljeda. Većina ljudi suzbija i liječi tu bol spoznajom i pravodobnim liječenjem poput tjelesnih aktivnosti i pravilnije prehrane. Naravno, važno je truditi se održavati pravilno držanje prilikom hodanja ili stajanja. No, kada ste na poslu gdje većinu dana sjedite, onda je zaista teško održavati kralježnicu ravnom. Stručnjaci napominju kako biste trebali što češće mijenjati položaj sjedenja kako tijelo ne bi postalo negibljivo.

Kada osjećate bolove vrlo je teško dobro se naspavati. No, loš san i nesanica mogu izazvati stres, glavobolje, loše raspoloženje i anksioznost, a svime time bol postaje snažnija. Probajte promijeniti navike odlaska u krevet i buđenja. Generalizirani anksiozni poremećaj karakteriziran je tzv.

Očituje se doživljavanjem neodređenog straha kojem se ne zna podrijetlo i razlog i koji u potpunosti obuzima osobu tako da se osjeća kao da lebdi u njemu. Taj strah je iracionalan i neproporcionalan sa stvarnim životnim prilikama i situacijama u kojima se osoba nalazi te onemogućuje normalno svakodnevno funkcioniranje.

Bolovi u ledjima i anksioznost

Stalno je prisutno strašljivo iščekivanje nekog strašnog događaja. To iščekivanje posljedično izaziva opći sveprožimajući strah koji osobu paralizira i budi u njoj osjećaj nesigurnosti i bespomoćnosti te stvara karakterističan obrazac opreznog i sumnjičavog ponašanja. Generalizirani anksiozni poremećaj ima svoje psihičke i tjelesne manifestacije. Psihički simptomi GAP-a su. Osobe koje pate od GAP-a nisu zbog stalnog straha, brige i strepnje u mogućnosti obavljati svakodnevne poslove.

Pretjerano se brinu oko situacije na poslu, obiteljskih, novčanih i ostalih problema. Ta briga razvija se do tolikih razmjera da i sama pomisao na predstojeći dan i obveze izaziva u osobi anksiozne osjećaje sa svim psihičkim i tjelesnim simptomima koji na kraju mogu rezultirati i povremenim napadajima panike.

S vremenom se osoba počinje povlačiti u sebe, izbjegava socijalne kontakte, što na kraju često rezultira razvojem socijalne fobije. Panični poremećaj karakteriziran je učestalim napadajima panike, intenzivnog straha i prestravljenosti.

Tijekom napadaja osoba osjeća kao da gubi kontrolu nad sobom, kao da živi u potpunoj nestvarnosti i razvija strah od vječne patnje i nesreće. Panični napadaji se javljaju nenadano i osoba ih ne može predvidjeti. U prosjeku traju oko deset minuta, ali mogu i dulje. Između napadaja osobe i dalje žive u strahu od sljedećeg napadaja i pretjeranoj brizi oko svakodnevnih stvari.

Tjelesni simptomi, snažno lupanje srca, preznojavanje, bol u prsima, gušenje, vrtoglavica i naleti crvenila su izuzetno jako izraženi. Oni su toliko intenzivni da pogođene osobe misle da razvijaju srčani infarkt što ih dodatno straši i pogoršava njihovo psihičko stanje.

Osjećaju se kao da gube razum i da su na rubu smrti. Vrlo često te osobe krivo povezuju mjesto i situacije u kojima im počinje napadaj sa stvarnim uzrokom. Zato izbjegavaju te prostore ili prostorije. S vremenom se sve više zatvaraju u kuću i ne izlaze van te razvijaju agorafobiju, strah od otvorenog prostora. Panični poremećaj je jedan od najmanje dijagnosticiranih stanja.

Iako osoba koja doživljava takav jedan napadaj traži pomoć liječnika jer je u strahu za svoj život, liječnici najčešće ne prepoznaju o čemu se radi iz razloga što izraženi tjelesni simptomi zaista mogu biti uzrokovani nekim ozbiljnim tjelesnim poremećajem. Agorafobija je strah od otvorenih prostora i javnih mjesta na kojima je prisutno mnogo ljudi. Ta mjesta u osobama bude osjećaje ugroženosti jer iz njih ne mogu brzo pobjeći u sigurnost svog doma. Osoba osjeća izraziti strah kada se nalazi izvan svoje kuće.

Osjeća se nezaštićeno, bespomoćno, ugroženo i u opasnosti. Umjesto da šetamo prirodom uz prijatelje i obitelji, roštiljamo i bavimo se sportom, osuđeni smo na boravak u zatvorenom i skučenom prostoru. Iako je korisno kloniti se mogućnosti zaraze, svi smo već zaraženi strahom. Kod nekih osoba se strah manifestira pojačanom potrebom da nešto kontroliraju, pa jure u kupovine, a neki se stisnu u svoje tijelo sa zatomljenim njemim krikom.

Bol u Ledjima: Simptomi, Tipovi, Uzroci i Lečenje | Artfizio Novi Sad

Svi ovih dana osjećamo tjelesnu napetost. Iznenada, nama neobjašnjivo, javljaju se boli najšeće u području prijašnjih trauma, ali i gornjeg dijela leđa. Postoji nekoliko objašnjenja. Stres — ne prijatelj naš svagdašnji.

Bolovi u ledjima i anksioznost

Sve naše tjelesne funkcije su ovisne o blokadi ili dobroj funkciji klizanja i vitalnosti fascija. Fascija je vezivno tkivni omotač koji se proteže iz svih u svim smjerovima i obavija svaki dio mišića, organa, živaca i cirkulatornog sustava.

U fasciji plutaju i kosti koje ona drži svezama na pravim mjestima za dobru funkciju. Ali, ako se zategne fascija, odnos unutar zgloba će biti narušen i nastaju simptomi boli ili upala što smanjuje funkciju. Fascija ima i bržu inervaciju od živaca, pa prenosi informacije iz okoline gotovo trenutno smrznete se, a ne znate zašto, ali ima sposobnost da sve naše traume psihičke ili fizičke čuva u našem tijelu.

Fizičke ožiljke vidimo, ali ih, na žalost, rijetko tretiramo s ciljem oslobađanja miofascilanih blokada.

Ostavite odgovor

Osobe koje poštuju smernice za preporučenu fizičku aktivnost

Objavio

Komentar

Neophodna polja su označena *