Bolovi u ledjima lopaticama

Bolovi u ledjima lopaticama

U fasciji plutaju i kosti koje ona drži svezama na pravim mjestima za dobru funkciju. Ali, ako se zategne fascija, odnos unutar zgloba će biti narušen i nastaju simptomi boli ili upala što smanjuje funkciju. Fascija ima i bržu inervaciju od živaca, pa prenosi informacije iz okoline gotovo trenutno smrznete se, a ne znate zašto, ali ima sposobnost da sve naše traume psihičke ili fizičke čuva u našem tijelu.

Fizičke ožiljke vidimo, ali ih, na žalost, rijetko tretiramo s ciljem oslobađanja miofascilanih blokada. Posljedično cijelo se naše tijelo prilagodi ožiljku i stisne oko njega — primjeri su žene s ožiljkom nakon carskog reza ili muškarci nakon operacije bruha u preponi.

U oba slučaja se zdjelica nagne prema naprijed i dolje te se kompenzatorno stvori napetost donjeg dijela leđa. Psihičke ožiljke ne možete pokazati prstom, ali vaše tijelo ih pokazuje kroz pozicije.

Emocije straha i boli, tuge i nemoći, lijepe se na fascije u području prsnog koša kao da vas je pogodila nogometna lopta u to područje. Posljedice su gubitak daha, savijanje tijela prema naprijed sa zatvorenim ramenima, okretanjem šaka prema leđima, guranje glave naprijed i dolje, savijanje donjeg dijela tijela u kukovima, koljenima i gležnjevima sa željom da se stoji sa širim osloncem stopala.

Bolovi u ledjima lopaticama

Sve su to urođene reakcije na stres, ali važno je znati da se takva rekacija iz tijela rijetko oslobađa tretmanima. One se gomilaju jedna na drugu dok osoba ne poprimi pogrbljen položaj sa svim ograničenjima koja se uz to javljaju. Tako je ograničeno podizanje ruku iznad glave, otvaranje prsnog koša za duboki udah koji će ispuniti sve dijelove pluća, javljaju se glavobolje, slabiji vid i sluh, javljaju se zujanje u ušima, trnci u rukama.

Bolna mjesta koje zovemo miogeloze; želimo si masažu, trljanje, grijanje ili bilo što da promijenimo taj neugodan osjećaj. Akutni je često momentalan i ne traje duže od nekoliko dana ili nedelja. Uglavnom nastaje kao posledica mehaničkog oštećenja istezanje, cimanje, pad ili artritisa.

Najčešće se ovaj bol opisuje kao probadajući, ili blag i umeren. Pokretljivost je obično ograničena, a često je sprečeno samostalno ustajanje. Hroničan bol leđa traje dugo više od tri meseca, a nastaje postepeno. Uzroci su brojni i različiti, teško se određuju, stoga je neophodno stručno mišljenje i procena. Važno je znati da je hronični bol u kičmi često progresivan.

Zbog toga je vrlo važno javiti se lekaru i prihvatiti terapiju na vreme. Nekada je bol ograničen, a nekada se širi i na druge delove tela. Cervikobrahialgija je dijagnoza boli koji se iz predela vrata širi u ruke. Išijas i lumboišialgija je bol koji se iz donjeg dela leđa širi niz noge. U oba slučaja vrlo su česti simptomi trnjenja, žarenja i slabosti u ekstremitetima. Pored ovih, vrlo su česti i sledeći simptomi.

Ova vrsta tegobe se oseća u podnožju leđa ili lumbalnom delu. Najčešće se javlja prilikom naglog podizanja većeg tereta, preteranog istezanja mišića, kao i od direktne povrede ili nezgode. Gojaznost, pušenje i stres su česti uzroci ovog bola. Neprijatan bol u donjem delu leđa i krstima je se može manifestovati i kao posledica drugih bolesti artritis, virusne infekcije ili usled deformiteta kičme.

Za ublažavanje  bolova u krstima i donjem delu kičme preporučuje se smanjenje telesne mase, plivanje i brzo šetanje.

Ukoliko tegobe traju duže od 3 dana, obavezna je konsultacija sa lekarom. Ovakav bol, često uz ukočenost, se oseća u ramenima, vratu i plećima lopaticama. Nastaje istezanjem ligamenata i tetiva, prilikom naglih pokreta, cimanja, nezgoda… Međutim, najčešći uzroci bola u gornjem delu leđa su loše držanje, slabi stomačni mišići, istrošenost mišića leđa, napetost i stres.

Često ovaj bol između plećki prati i problem sa vrtoglavicom ili migrenama, zbog slabosti vrata. Važno je javiti se lekaru, koji će preduzeti sve neophodne mere za otklanjanje bola i uzroka problema. Dobra vest je da svaki od ovih bolova u gornjem delu kičme, predanošću i poštovanjem zadate terapije može biti eliminisan za nekoliko nedelja.

Na otkrivanju uzroka, dijagnostici i terapiji dorsalgije, u specijalističkoj fizijatrijskoj ordinaciji Artifizio učestvuje tim više doktora. Bol u leđima, njegovi simptomi, uzroci i lečenje su u domenu anatoma, ortopeda, neurologa, fizijatara, neurohirurga, rentgenologa i psihologa. Najčešći uzroci dorsalgije su loše držanje i deformiteti kičme.

Bolovi u ledjima lopaticama

Drugi najčešći fiziološki uzrok je degenerativna promena kičmenog stuba, a posebno diskusa. Degenerativne promene na kičmi su vremenski uslovljene i potpuno očekivane. Svaki čovek nakon Ponekad se bol može pojaviti kao nuspojava nekog oboljenja koje, na prvi pogled, nema mnogo veze sa kičmom. Ranija anamneza treba sadržavati podatke o poznatim poremećajima vrata i leđa uključujući osteoporozu, osteoartritis, bolesti diskova, nedavnu ili staru ozljedu i operacijama, o čimbenicima rizika za bolesti u području leđa npr.

Bilježi se temperatura i opći izgled. Kad je to moguće, iz prikrajka treba promatrati kako se bolesnik kreće po ambulanti, kako se razodijeva i penje na stol za pregled.

Ako do egzacerbacije simptoma dovode psihološke tegobe, prava razina funkcije se točnije može utvrditi kad bolesnici nisu svjesni da ih se promatra.

Pregled se usmjerava na kralježnicu uz izvođenje neurološkog pregleda. Ako se ne nalazi očitog vertebralnog mehaničkog uzroka boli, treba provjeriti izvore odražene boli. Na vratu i leđima se traže vidljive deformacije, područja crvenila ili vezikularnog osipa. Kralježnica i paravertebralni mišići se palpiraju u potrazi za osjetljivošću i spazmom mišića.

Ispituje se pokretljivost. Ispituju se snaga i duboki tetivni refleksi. U bolesnika s neurološkim simptomima se ispituju osjet i funkcija sakralnih živaca npr. Ovi testovi spadaju među najpouzdanije tjelesne pretrage kojima se potvrđuje uredna funkcija kralježnične moždine.

Na disfunkciju kortikospinalnog trakta ukazuje ekstenzorni plantarni refleks i Hoffmanov znak. Kako bi ispitao Hoffmanov znak, kliničar lupne o nokat ili kvrcne o volarnu površinu 3.

Nalazi osjeta su subjektivni i mogu biti nepouzdani. Test ispruženom nogom pomaže pri potvrdi išijasa.

Led i ledeni oblozi se ne smiju nanositi neposredno na kožu. Ako se taj bol javlja zbog nepravilnog držanja, onda je to i najmanja briga.

Bolesnik je ispružen na leđima, ispruženih koljena, uz dorzifleksiju skočnih zglobova. Kliničar podiže zahvaćenu nogu, održavajući koljeno ispruženim. Ako postoji išijas, podizanje za 10 do 60° tipično izaziva simptome. Kod testa suprotnom ispruženom nogom, podiže se zdrava noga; test je pozitivan ako se išijas osjeti u zahvaćenoj nozi. Sjedeći test ispruženih nogu se izvodi dok b.

Ostavite odgovor

Na taj način

Objavio

Komentar

Neophodna polja su označena *