Intenzivno žarenje u prsima često je znak pojave žgaravice nakon jela ili razvitak upale želučane ovojnice koja se naziva gastritis. On može biti akutan ili kronični, a čest simptom je probadanje u sredini prsnog koša. Više o gastritisu pročitajte ovdje.

Također, postoje i neka mišićna i koštana stanja koja uzrokuju bol u prsima i leđima. Žene mogu iskusiti bol u prsima na drukčiji način od muškaraca, posebno kad se radi o srčanom udaru. Kod muškaraca se obično javlja bol u prsnom košu, teško disanje, bol koja se širi u lakat, lijevo rame ili čeljust i preznojavanje — tipična klinička slika srčanog udara.

Žene često nemaju takvu kliničku sliku, već obično opisuju osjećaj probadanja, netipičnih bolova ili manjih smetnji u prsima. Također, u kasnijoj životnoj dobi kod žena se mogu javiti problemi s kostima. Bolovi u leđima i prsima se mogu dogoditi zbog hormonalnih promjena uslijed kojih se javlja bolest poput osteoporoze.

Tada se može javiti i bol ili probadanje u prsima zbog koštanih problema. Simptomi srčanih bolesti, koji se javljaju osim tipičnog probadanja u prsnom košu, su.

Kada se ne radi o srčanim bolestima, mogu se javiti i drugi simptomi poput. Bol u lijevoj strani prsnog koša najčešće signalizira srčani udar.

To je ozbiljno i po život opasno stanje koje karakterizira. Osim srčanog udara, probadanje u lijevoj strani prsa mogu uzrokovati i druge, već nabrojane, bolesti.

Ljudi najčešće asociraju bol u lijevoj strani sa srčanim udarom jer je srce usmjereno više prema lijevoj strani prsne šupljine.

Bolovi u desnoj strani najčešće ne pokazuju nastanak srčanog udara, ali nisu bezazleni. Mogu značiti. Praćenje i poznavanje simptoma je bitno i neophodno za pravilno dijagnosticiranje bolesti. Bolovi pri udisanju mogu biti manji ili kronični i snažni. Mogu se mijenjati kako mijenjate položaj tijela, ali skoro uvijek trebaju liječničku pomoć. Simptome prijavite liječniku kako bi mogao postaviti dijagnozu i tretman liječenja bolesti od koje patite.

Bolovi su obično koncentrisani u sredini grudnoga koša, ali nisu ograničeni na jedno mesto. Javljaju se najčešće kod fizičkog napora kada organizmu i mišićima treba više kiseonika i kod emocionalnog uzbuđenja. Obično se javlja bol u obliku stezanja iza grudne kosti, uz osećaj pritiska ili tereta, koji ponekad može biti vrlo jak, ne pojačava se pri disanju ili pokretu niti ako se rukom pritisnu rebro i grudni mišići.

Često se širi prema vratu i donjoj vilici, kao i ka levom ramenu i levoj ruci. Osim bola mogu se javiti nesvestica, osećaj mučnine, otežano disanje, pacijenta obliva hladan znoj. Potrebno je napraviti EKG pa, ako ima poremećaja u srčanom radu, potrebno je učiniti holter i ergometriju. Ako nalazi pokažu da se radi o angini pectoris, preporučuju se dalja ispitivanja, što podrazumijeva hospitalizaciju i pripremu za koronarografiju — invazivno rendgensko snimanje koje omogućava da se pomoću katetera i kontrastnog sredstva vide koronarne arterije i proceni stepen njihove suženosti.

Infarkt miokarda posledica je potpunog začepljenja koronarnih arterija i prekida dotoka krvi i kiseonika u srčani mišić, a najčešće se događa zbog stvaranja tromba na već suženoj koronarnoj arteriji.

Bol je jak, razarajuć, javlja se u centralnom delu grudnog koša, iza grudne kosti, često se širi prema levoj ruci, leđima i donjoj vilici. Može biti praćena otežanim disanjem, mučninom, povraćanjem i preznojavanjem. Bol od angine pektoris slična je, ali slabija i traje kraće. Infarkt miokarda otkriva se pomoću EKG-a, na temelju određenih enzima u krvi i koronarografijom. Perikarditis - Upala srčane ovojnice perikarditis započinje snažnim bolom u grudima, pa se često prvo posumnja na infarkt.

Bol je intenzivan, probadajući, traje danima i pojačava se prilikom kašlja, gutanja, dubokog disanja ili u ležećem položaju. Može biti praćen povišenom temperaturom, groznicom i ubrzanim disanjem. Otkriva se ultrazvukom srca ehokardiografijom, EKG-om, kompjutoriziranom tomografijom CT-om gr.