Bolovi u rukama i sakama

Bolovi u rukama i sakama

Lakat je istaknut zglob koji dozvoljava da se ruka ispravi do stepeni. Podlaktica je deo između zgloba šake i lakta. Mišići podlaktice rotiraju, rastežu i istežu ručni zglob. Ručni zglob se nalazi iznad šake i ima 8 karpalnih zglobova zajedno sa mnogim mišićima i tetivama. Sama šaka, sa pet prstiju omogućava ljudima da izvrše mnogo komplikovanih zadataka, postupaka — više nego ijedna druga životinja. Mišići ruke i šake su specijalno dizajnirani da zadovolje različite potrebe tela kada su u pitanju snaga, brzina i preciznost dok vršimo mnoge kompleksne dnevne radnje.

Aktivnosti kao što su podizanje tereta zahtevaju bruto snagu mišića ruke. Pisanje, slikanje i kucanje zahtevaju brzinu i preciznost istih mišića.

Izvršavanje sportskih aktivnosti kao što su boks ili bacanje lopte, zahtevaju jake mišiće ruke i šake, kao i brzinu i preciznost u isto vreme. Mišići nadlaktice su odgovorni za fleksiju i istezanje podlaktice na laktu. Fleksiju podlaktice postiže grupa od tri mišića — brachialis, biceps brachii i brachioradialis. Ovi fleksorni mišići se nalaze na prednjoj strani nadlaktice i protežu se od humerusa i skapule do ulne i radijusa podlaktice. Pored toga, biceps brachii funkcioniše kao supinator podlaktice okretanjem radijusa i pomeranjem dlana anteriorno.

Na zadnjoj strani nadlaktice je triceps brachii, koji deluje kao ekstenzor podlaktice u laktu i humerusa u ramenu. Triceps brachii ima tri glave koje potiču iz skapule i humerusa.

Ove tri glave se spajaju kako bi se ubacile na olekranon ulne. Većina mišića koji pomeraju ručni zglob, šaku i prste, smešteni su u podlaktici. Ovi tanki trakasti mišići protežu se od humerusa, ulne i radijusa i ubacuju se u karpale, metakarpale i falange preko dugih tetiva.

Mišići na anteriornoj strani podlaktice, kao što su flexor carpi radialis i flexor digitorum superficialis, formiraju fleksornu grupu koja savija ruku u zglobu i svaki od falanga. Tetive ovih mišića prolaze kroz mali hodnik u zglobu koji je poznat kao karpalni tunel. Upala ove regije izazvana ponavljajućim stresom ili traumom može dovesti do bolova i utrnulosti poznate kao sindrom karpalnog tunela.

Na zadnjoj strani ruke, ekstenzorni mišići, kao što su extensor carpi ulnaris i extensor digitorum, deluju kao antagonisti fleksornim mišićima istežući šaku i prste. Ekstenzorni mišići idu kao duge tanke trake od humerusa do metakarpala i falangi. Ekstenzori su generalno nešto slabiji nego fleksorni mišići protiv kojih deluju, zbog relativne lakoće u otvaranju šake u poređenju sa stezanjem nečega u šaci. Dva specijalna pokreta proizvedena od mišića podlaktice su supinacija prednja rotacija i pronacija posteriorna rotacija podlaktice i šake.

Supinacija ide od bicepsa brachii nadlaktice i supinatornog mišića podlaktice. Pronacija takođe ide od glatkih mišića pronator teres podlaktice.

  • Suđe mi je počelo ispadati iz ruku.
  • Bol u lijevoj ruci može biti znak nadolazećeg srčanog udara.
  • Od lijekova se koriste nesteroidni protuupalni lijekovi koji služe za ublažavanje bolova.
  • Prošao sam rehabilitaciju stacionarno i kućnu fizikalnu!
  • Podjednako i supinacijski i pronatorski glatki mišići imaju svoje poreklo u humerusu i ulni i ulaze na suprotne strane radijusa kako bi obrtale zglob u suprotnim pravcima. Postoji 64 kosti u gornjim ekstremitetima.

    One se sastoje od 10 ramenih i ručnih, 16 zglobnih i 38 kostiju šake. Deset kostiju ramenog i ručnog dela su ključna kost, skapula, humerus, radijus i ulna na obe strane. Kosti ruke i šake imaju važne zadatke podupiranja i podrške gornjih ekstremiteta i pružanja spojnih tačaka mišićima koji pokreću čitav gornji deo tela. Ove kosti obrazuju zglobove koji pružaju širok spektar pokreta i fleksibilnosti koji su potrebni za manipulisanje objektima na vešt i spretan način.

    One takođe pružaju snagu da se odupru ekstremnim silama i naporima koji deluju na ruke i šake tokom sportskih aktivnosti, vežbanja ili teškog fizičkog posla.

    Grudni pojas koji se sastoji od ključne kosti i skapule ramena, oblikuje spojnu tačku između ruke i grudi. Ključna kost je duga kost koja spaja rame sa grudnom kosti, odnosno sa sternumom. Nalazi se tik ispod kože u torakalnoj regiji između ramena i baze vrata.

    Ključna kost je blago zakrivljena kao slovo S i duga je oko cm.

    Bolovi u rukama i sakama

    Ključna kost formira dva zgloba — sternoklavikularni zglob sa sternumom i akromioklavikularni zglob sa akromionom skapule. Ključna kost dozvoljava ramenom zglobu da se kreće kružnim pokretima dok ostaje prikačen za kosti grudi, odnosno grudnog koša. Posteriorno od ključne kosti je skapula, ravna, trouglasta kost koja se nalazi bočno od torakalne kičme u dorzalnoj oblasti tela. Skapula formira dva zgloba — akromioklavikularni zglob sa ključnom kosti i rameni zglob sa humerusom, Glenoidna šupljina se nalazi na bočnom kraju lopatice i formira čašicu za rameni zglob.

    Mnogi mišići se vezuju za skapulu kako bi se pokretalo rame, uključujući trapezasti, deltoidni, romboidni i mišić rotatorne manžetne. Zbog toga im je i nakon završenog liječenja smanjen radni kapacitet i općenito smanjena kvaliteta života. Postoji i druga skupina bolesnika koji su ugroženi zbog toga jer se liječe, ali bez točno postavljenje dijagnoze.

    Često se bolesnici iz te skupine liječe analgeticima ili raznim procedurama fizikalne terapije, nakon čega se simptomi obično smanjuju ili sasvim prođu, ali u pravilu samo kroz kraće ili duže vrijeme.

    Reumatologija - Artroza šaka - Dijagnostika i lečenje

    Bolesnici tako gube motiv za otkrivanjem prave dijagnoze i adekvatnim liječenjem, a bolest u pravilu napreduje. Pacijentima koji se javljaju u početnim stadijima bolesti, najčešće pomažem raznim metodama ne operacijskog liječenja. Što se bolest počne liječiti u ranijem stadiju, to će liječenje biti uspješnije, kraće i manje agresivno. Rezultat liječenja će onda biti potpun, odnosno bez trajnih posljedica.

    Tako bolesnici vrlo kratko ili uopće ne moraju odsustvovati s posla i ostalih svakodnevnih, sportskih i ostalih aktivnosti. Međutim, pacijente koji se javljaju u kasnijim stadijima različitih bolesti u pravilu moram liječiti operacijski. I tada vrijedi jednako pravilo — što se ranije liječenje započne, to su rezultati bolji. Međutim, uz uvjet da šaku i ruku liječi iskusan specijalist za kirurgiju šake i ruke uz odgovarajuću aparaturu, instrumentarij, implantate i sve ostalo neophodno za kirurgiju šake.

    Bilić već više od 30 godina uspješno liječi sve prijelome šake i ruke, sindrome prenaprezanja, oštećenja, tumore itd. Najviše pacijenata koje je prof. Bilić izliječio su mu došli s posljedicama nakon već prethodno neuspješno obavljenog liječenja u drugim ustanovama. .

    Ostavite odgovor

    Bol u kolenu Treći deo.

    Objavio

    Komentar

    Neophodna polja su označena *