Bolovi u vratu i ramenima slike

Bolovi u vratu i ramenima slike

Dijagnoza cervikalnog sindroma se u većini slučajeva zasniva na prepoznavanju kliničke slike. Radi se rutinski rendgen pregled vratne kičme. U slučajevima kada postoji sumnja na zapaljenske, infektivne ili maligne bolesti potrebno je uraditi magnetnu rezonancu vratne kičme. Lečenje bola u vratu zavisi od kliničke slike i faze bolesti.

Kada je u pitanju jak bol akutna faza bolesti, potrebno je prvo lečenje medikamentima koji smanjuju bol analgetici, lekovi za opuštanje mišića, kortikosteroidni preparati, lekovi za smirenje — sedativi.

Rasterećenje vratnog dela kičme i ograničenje pokreta glave postiže se ležanjem. Važan uslov za postizanje povoljnog efekta ležanjem predstavlja korišćenje jastuka ispod vrata u vidu rolne. On treba da bude dovoljno mekan kako bi pri ležanju na leđima obezbedio oslonac vratu. Pri ležanju na boku ovakav jastuk treba da ispuni prostor između ležaja i odgovarajuće strane lica.

Važna je i obuka o zaštitnim položajima da se ne bi bolovi pogoršavali, a često se preporučuje korišćenje Šancove kragne, koja ima ulogu u rasterećenju vratnih mišića.

Bolovi u vratu i ramenima slike

Ako se bol nastavi i nakon sedam dana od početka terapije, potrebno je uključiti pacijenta u fiziorehabilitacioni program. Određene metode fizikalne terapije se koriste u terapiji akutnog bola. Kineziterapija je fizička aktivnost: vežbanje u lečenju bola vrata. U akutnoj fazi bola se rade vežbe disanja, obuka relaksacije, a mogu se primenjivati statičke vežbe ako ne provociraju bol. Vežbe se biraju po složenosti i težini uz pripremu i relaksaciju.

Rade se u rasterećenom ležećem položaju, pa u sedećem, na kraju stojećem. Važno je da pacijenti usvoje nove obrasce ponašanja, da u svakom trenutku postanu svesni položaja svog kičmenog stuba, koji treba uvek da bude prav, da izbegavaju brze nagle pokrete i dugotrajni prinudni položaj.

Za pokrete saginjanja, uspravljanja, okretanja, guranja ili nošenja treba koristiti zglobove i mišiće nogu i ruku. Radnu površinu prilagoditi funkciji ruku i rasteretiti kičmeni stub, leđa treba uvek da imaju odgovarajući oslonac.

Vežbe snage vratnog dela kičme su važne kako u procesu oporavljanja i smanjenja bola u vratu tako i u sprečavanju novog bola. Ove vežbe se planiraju u cilju jačanja mišića koji su više opterećeni u svakodnevnom životu.

Terapijski bazen je idealna sredina za ublažavanje bola. Voda omogućuje rasterećenje tela i bezbolno održavanje položaja.

Bolovi u vratu i ramenima slike

Plivanje je idealna vežba za poboljšanje elastičnosti i snage mišića, kao i poboljšanje pokretljivosti ramena i leđa. Search Search. Teva u svetu Log In. O nama Show Submenu Vesti O Teva grupi Fabrika Zdravlje Actavis Dokumenta za poslovne partnere Prodaja i marketing Saradnja sa zdravstvenom zajednicom Društvena odgovornost Podaci za identifikaciju Izveštaj o napretku u oblasti životne sredine, socijalne politike i održivog upravljanja.

Bol u vratu koja nije povezana s gutanjem i naprezanjem može ukazivati na anginu. sudar automobilima, pad s visine, penetrirajuću ozljedu ili ako obrada ne ukazuje na specifični nemehanički uzrok npr. Nativnim rendgenskim slikama se može otkriti većina osteoporotičnih prijeloma i osteoartritis. Međutim, njima se ne otkrivaju poremećaji mekih tkiva najčešći uzrok boli u leđima i vratu ili živaca do kojih dolazi kod mnogih ozbiljnih bolesti. Zbog toga je rendgenska pretraga obično nepotrebna i ne utječe na postupak.

Ponekad se rendgenske slike izvode kako bi se potvrdili očiti poremećaji kosti npr. uzrokovani infekcijom ili tumorom i kako bi se izbjeglo izvođenje MR i CTa, koje je teže izvesti ali koji su točniji i obično nužni. Nalazi na GI sustavu poput lokalizirane abdominalne boli, peritonitisa boli prilikom otpuštanja ili defansa, melene ili hematohezije.

Paracetamol ili NSAID su početni analgetici izbora, no kod jake boli mogu biti potrebni opijati vidi Dodatak 1. Odgovarajuća je analgezija važna neposredno nakon akutne ozljede kako bi se ograničio ciklus boli i spazma.

Bol u vratu (drugi deo)

Akutne mišićne spazme se može ublažiti grijanjem ili hlađenjem. Tijekom prva 2 dana nakon ozljede se prednost obično daje hlađenju. Led i ledeni oblozi se ne smiju nanositi neposredno na kožu. Treba ih obložiti npr. u plastičnu foliju i postaviti preko ručnika ili tkanine. Nakon 20 min se led uklanja, te ponovno nanosi nakon nekog vremena, opet tijekom 20 min i to za vrijeme od 1 do 1½ h. Ovaj postupak se može ponavljati nekoliko puta tijekom prvih 24 h.

Grijanje, pomoću toplog obloga, se može poduzimati u jednakom vremenskom trajanju.

Kada (ni)je bezazlen bol u vratu i ramenima - Poliklinika Consilium

Budući da koža leđa može biti neosjetljiva na toplinu, topli oblozi se moraju primjenjivati pažljivo, da ne bi došlo do opeklina. Bolesnicima se ne savjetuje primjena toplih obloga tijekom noći, kako bi se izbjeglo dugotrajno izlaganje zbog spavanja s oblogom na leđima. Nakon akutnog razdoblja se mišićni spazam može ublažiti dijat.

Ostavite odgovor

Neobjašnjivo mršavljenje.

Objavio

Komentar

Neophodna polja su označena *