U zadnje vrijeme mi se javlja otok zglobova u prstima šaka. Ujutro mi je naročito smanjena pokretljivost tih zglobova. Svi ovi simptomi se javljaju jedan određeni period, a zatim nestanu. Zanima me Vaše mišljenje. Vaše pitanje : Poštovani, imam problema jer me većinom bole mišići u nogama i čitavom tijelu.

Jako sam malaksala i ponekada naveče imam temperaturu 37C. Vadila sam nalaze krvi pa sam dobila sljedeće rezultate: ESR sedimentacija 38 visoko senzitivni CRP,2 željezo 11, hemoglobin je samo malo smanjen, kolesterol 6, Poštovana doktorice, pošto većinom imam simptome gripe i pošto moje stanje već dugo traje, testirana sam na lupus pa čekam nalaze.

Recite mi molim vas, obzirom da su ostali nalazi uredu, također sa svim pretragama srca od krvi, EKG, echocardiogram, stres test itd. Napominjem da mi je reumatoid factor uredu. Ohr savjetnik. Ordinacija preporučuje. Želite učinkovit imunitet? Saznajte zašto ne smijete zanemariti prehranu. Eksplozivna regeneracija vitaminskim koktelom u Termama Dobrna.

Vezani članak. Nina Bašić Marković: Utjecaj probiotika i psihobiotika na naše zdravlje. Bol se smatra rasprostranjenom kad postoji u lijevoj i desnoj strani tijela, iznad i ispod struka i u području aksijalnog skeleta vratna kralježnica, prednja stijenka prsnog koša ili torakalna kralježnica ili donji dio kralježnice.

Obradom treba utvrditi jesu li uzrok simptoma zglobovi ili periartikularna tkiva te postoji li upala ili izljev. Ako postoji upala ili dijagnoza nije jasna, treba tražiti simptome i znakove sistemskih bolesti. Sadašnja anamneza treba otkriti brzinu nastajanja simptoma npr. Bolesnike treba ciljano pitati o spolnim odnosima bez zaštite moguća gonokokna infekcija i ubodima krpelja ili prebivanju u krajevima s endemskom Lymeskom bolešću.

Osvrtom na druge organske sustave treba tražiti simptome i znakove uzročnih poremećaja vidi Tablice 1 i 2. Ranija anamneza i obiteljska anamneza trebaju otkriti poznate reumatske bolesti i druge poremećaje koji mogu izazvati simptome sa strane zglobova vidi Tablicu 1. Pregledom glave, vrata i kože treba uočiti znakove konjunktivitisa, iritisa, promjena na sluznicama, poremećaja nosa i sinusa, povećanje limfnih čvorova, ekhimoze, kožne vrijedove, psorijatične plakove, purpuru ili osip na licu.

Kardiopulmonalnim pregledom treba uočiti znakove akutne upale ili serozitisa npr. Pretragom spolovila treba uočiti iscjedak, vrijedove ili druge nalaze koji ukazuju na spolnu bolest. Pregledom mišićnokoštanog sustava treba pronaći bolne točke povezane s fibromialgijom. Pregled zglobova započinje traženjem deformacija, crvenila, edema ili izljeva, nakon čega se palpacijom procjenjuje bol i postojanje krepitacija uz utvrđivanje aktivnog i pasivnog opsega pokreta.

Pri utvrđivanju neupadljivijih promjena često pomaže uspoređivanje sa suprotnim, nezahvaćenim zglobom. Pregledom treba uočiti jesu li zglobovi zahvaćeni simetrično.

Periartikularna tkiva treba pregledati u potrazi za neupadljivim, mekanim edemom na mjestu burze burzitis, bolnim točkama na mjestu hvatišta tetiva tendinitis i bolnim točkama iznad tetiva uz nalaz sitnih krepitacija tenosinovitis. Prilikom početne procjene je važno potječe li bol iz zglobova, kralježnice ili oboje, ili iz drugih tkiva, poput kostiju, burza, mišića, drugih mekih tkiva ili živaca vidi Tablicu 2.

Bol koja se pojačava kod aktivnih a ne kod pasivnih pokreta može ukazivati na tendinitis ili burzitis; intraartikularna upala obično jako ograničava izvođenje kako aktivnih, tako i pasivnih pokreta. Bol ili edem s jedne strane zgloba, ili izvan zglobne linije ukazuje na izvanzglobno porijeklo npr. Zahvaćanje distalnog interfalangealnog zgloba uz udubljenja nokta i blago asimetrično zahvaćanje drugih zglobova. Zahvaćanje proksimalnih i distalnih interfalangealnih i ponekad 1.

Bol koja je difuzna i čiji je opis nedosljedan ili nejasan može potjecati od fibromialgije ili funkcionalnih poremećaja. Kod zahvaćanja zglobova, kralježnice ili oboje, može pomoći uočavanje razlike između upalnih i neupalnih poremećaja.

Klinički nalazi jake jutarnje ukočenosti, netraumatskog edema zgloba ili mršavljenja ukazuju na upalu, no pretrage su često korisne.

Bol u leđima uz artritis ukazuje na ankilozirajući spondilitis, reaktivni ili psorijatični artritis ili fibromialgiju. U većine bolesnika s novonastalim izljevom je obavezno učiniti artrocentezu, kako bi se isključilo infekciju i artropatiju uslijed odlaganja kristala, kao i razlikovalo upalne od neupalnih procesa.

Za otkrivanje specifičnih poremećaja mogu biti potrebne druge pretrage vidi Tablicu 1.

Kronični poliartikularni artritis u djece je najčešće posljedica. Učlani se. Prognoza i tijek reumatoidnog artritisa su varijabilni.

Ako klinički nije moguće postaviti specifičnu dijagnozu, a ako pri tome može pomoći otkrivanje radi li se o upali, može se odre.