Uzročnici su virusi ili bakterije, ali ipak više od dvije trećine uzrokuju virusi. Razlikovanje uzročnika važno je zbog primjene antibiotika. Naime, zbog prevelike potrošnje antibiotika dolazi do razvoja otpornosti bakterija koja je razmjerna potrošnji antibiotika. Kapljičnom putu prijenosa pogoduje i način života suvremenog čovjeka.

Najčešće se javljaju zimi. Mala djeca obolijevaju četiri do šest puta godišnje, a "vrtićka" djeca i češće. Odrasli u prosjeku obolijevaju tri puta godišnje, pri čemu mlade žene češće, vjerojatno zbog bliskog dodira sa svojom djecom.

Obična prehlada  je infekcija gornjega dišnog sustava koju poglavito uzrokuju virusi njih više od Virusi se prenose s čovjeka na čovjeka kapljičnim putem, ali i izravnim dodirom te posredno preko ruku i predmeta.

Većina prehlada javlja se tijekom jeseni i zime zbog slabije otpornosti sluznice, češćeg i bližeg međusobnog kontakta ljudi i slabog provjetravanja prostorija.

Obično počinju krajem kolovoza ili početkom rujna, s tim da se učestalost polako povećava sljedećih nekoliko tjedana i ostaje visoka do ožujka ili travnja kad se smanjuje. Najčešće je blagog tijeka i uglavnom traje do tjedan dana. Ako se simptomi pojavljuju često ili traju puno dulje od dva tjedna, prije mogu biti posljedica alergije nego prehlade. U obiteljima sa školskom djecom, broj prehlada po djetetu može biti čak i 12 godišnje.

Vrijeme između zaraze i pojave simptoma inkubacija je samo jedan do tri dana. Karakterizirana je šmrcanjem, kihanjem, začepljenošću nosa i otežanim disanjem kroz nos te osjećajem suhoće ždrijela i katkada grloboljom. Oči mogu biti crvene i suziti. Temperatura i drugi opći simptomi obično nisu izraženi, ali kod nekih virusa na početku bolesti mogu biti izraženi osjećaj umora, bolovi u mišićima, glavobolja i tek neznatno povišena temperatura.

Ponekad se tijekom prehlade mogu razviti sekundarne bakterijske infekcije srednjeg uha posebno u djece ili sinusa i upale pluća što zahtijeva liječenje antibioticima. Visoka temperatura sa zimicom ili tresavicom, jak kašalj s gnojnim iskašljajem, jako otečene limfne žlijezde, jaka bol u području sinusa s glavoboljom, mogu upućivati na komplikaciju ili ozbiljniju bolest zbog koje je potrebno obratiti se liječniku.

Kod nekompliciranih slučajeva prehlade na raspolaganju je samo simptomatsko liječenje: odmor i uzimanje dosta čaja - osnove su liječenje obične prehlade Velike količine vitamina C i limunovog soka je popularni načini liječenja, čija korist nije znanstveno dokazana. Česta je uporaba analgetika i antipiretika, s tim da je dobrobit i njihove primjene upitna.

Dekongestivi kapi za nos i antihistaminici mogu imati određeno djelovanje u olakšavanju simptoma kao što je curenje iz nosa, crvenilo i suzenje očiju, međutim dekongestivna sredstva se ne smiju primjenjivati duže od tri do četiri dana.

Antibiotici se ne primjenjuju u liječenju obične prehlade. Korištenje antibiotika "za svaki slučaj" neće spriječiti sekundarnu bakterijsku infekciju. Febrilni respiratorni katar - Febrilni respiratorni katar klinički je sindrom koji označava respiratornu bolest gornjeg dijela dišnog sustava s povišenom temperaturom i drugim općim i respiratornim simptomima te mogućim bakterijskim komplikacijama.

Uzročnici su razni respiratorni virusi. Najteže simptome u male djece uzrokuje respiratorni sincicijski virus, a u starije djece i odraslih adenovirusi. U ovaj sindrom ubraja se cijeli niz kliničkih entiteta kao virusna angina, upala ždrijela i spojnice oka faringokonjunktivalna groznica, febrilni krup, bronhitis i bronhiolitis. Liječenje je samo simptomatsko - sredstva za snižavanje temperature i ublažavanje respiratornih simptoma, a antibiotici samo pri pojavi sekundarnih bakterijskih komplikacija.

Prihvaćam samo neophodno. Razlikujete li prehladu od gripe? Gripa ili influenca zarazna je bolest dišnog sustava teškog, ali kratkotrajnog tijeka koju uzrokuje virus gripe.

Savjeti: Ne izlažite se velikim fizičkim naporima i prilezite ako osjetite umor i vrtoglavicu. Pacijenti sa problemima koštano-zglobnog sistema usljed pojačanih tegoba treba da popiju antireumatik sa sedativom, dok srčani i hronični bolesnici moraju da se pridržavajui propisane terapije.

Budite pažljivi u saobraćaju zbog mogućeg pada koncentracije. Na zdravlje najviše treba da pripaze hronični i srčani bolesnici. Niže temperature zgušnjavaju krv i tako podižu rizik od koronarne i cerebralne tromboze, glavnih okidača srčanog i moždanog udara. Hronični bolesnici osetiće se umorno i bezvoljno.