Zglobovi covjekovog tijela

Do trenutka kada se navrši Kosti našeg tijela međusobno su povezane na nekoliko načina. Pokretni spojevi između kostiju, tzv. Zglobna glavica jedne kosti ulazi u zglobnu čašicu druge kosti, što omogućuje pokretljivost u različitim smjerovima. Zglobne površine kostiju prekrivene su hrskavicom koja smanjuje trenje.

Zglob je obavijen ligamentima koji tvore tzv. Nepokretne spojeve između kostiju nazivamo šavovima npr. Rubovi kostiju su nazubljeni pa mogu čvršće međusobno prijanjati. Kostur ljudskog tijela možemo podijeliti u tri velike skupine: kosti glave, kosti trupa i kosti udova. Kosti glave dijelimo na kosti lica i kosti lubanje. Kosti lica su npr. Lubanja, koju čini nekoliko kostiju čeona kost, sljepoočne kosti, zatiljna kost i dr. Kostur trupa sastoji se od kralješnice, koja je oslonac čitavog kostura, rebara i prsne kosti.

Kralješnica je savitljiva i pokretna, a sastavljena je od 33 kratke, međusobno povezane kosti — kralješaka. Između kralješaka se nalaze hrskavične pločice koje smanjuju pritisak i ublažavaju trenje prilikom pokretanja tijela, npr. Kralješnica drži glavu, dok plešemo, skačemo, hodamo, trčimo, nosimo težak teret, kralješnica nam daje ravnotežu i uporište.

Kralješci imaju koštane nastavke za koje se vežu mišići, u sredini su šuplji, tako da kralješnica tvori cjevastu šupljinu u kojoj je smještena leđna moždina. Kralješnica nije ravna, već ima oblik slova S: u prsnom području lagano je savijena unatrag, a odmah ispod, u slabinskom području, lagano je savijena prema naprijed.

Na leđne kralješke zglobno je vezano 12 pari rebara koja se u obliku luka nastavljaju prema prednjoj strani trupa gdje ih se njih 10 pomoću hrskavice veže na prsnu kost.

Dva najdoljnja para su slobodna, ali ipak vezana uz kralježnicu, samo na drugačiji način. Rebra tvore prsnu šupljinu u kojoj se nalaze pluća i srce. Kosti udova se nadovezuju na kostur trupa — kosti ruke povezane su s trupom preko ramena kojeg čine ključna kost i lopatica, a kosti noge vezane su na trup pomoću zdjelice.

Kosti ruke su nadlaktična kost, lakatna i palčana kost te kosti šake. Šaku čini mnogo manjih kostiju koje oblikuju prste.

Zglob koji povezuje nadlaktičnu kost s lakatnom i palčanom naziva se lakatni zglob, a zglob između nadlaktične kosti i lopatice naziva se rame. Kosti noge čine bedrena kost najveća kost ljudskog tijela, goljenica i lisna kost te kosti stopala.

Stopalo čini mnogo manjih kostiju koje također oblikuju i prste. Zglob između bedrene kosti i zdjeličnih kostiju naziva se kuk, a zglob koji povezuje bedrenu kost s lisnom i goljeničnom kosti naziva se zglob koljena. Nepravilnim držanjem tijela, prečestim i predugim sjedenjem, često zbog nedovoljne tjelesne aktivnosti i slabosti mišića, može nastati iskrivljenje kralje šnice koje se kasnije vrlo teško ispravlja.

Spuštena stopala nastaju poremećajem u položaju kostiju stopala, što može biti uzrokovano nepravilnom obućom u djetinjstvu, dugotrajnim stajanjem ili oslabljenim mišićima stopala. Taj poremećaj je potrebno ispravljati odgovarajućim vježbama i obućom jer može imati ozbiljne zdravstvene posljedice.

U dječje doba može se pojaviti rahitis. Rahitis je poremećaj metabolizma kalcija i fosfora pri kojem dolazi do njihovog nedovoljnog odlaganja u koštano tkivo organizma koji raste. Rahitis može nastati zbog nedostatka vitamina D, nedovoljnog izlaganja suncu i nedovoljnog unosa kalcija.

Kosti nisu dovoljno čvrste i mogu se uslijed težine tijela deformirati, saviti što može imati trajne posljedice.

Rahitis se najprije očituje lošim raspoloženjem, razdražljivošću i plačljivosti, a vidi se po manjku kalcija u krvi te deformaciji kostura: ˝O˝ noge, ˝X˝ noge, asimetrična lubanja, deformacije zdjelice, zubi i prsnog koša, sklonost lomovima kostiju i mlohavosti mišića.

Uslijed prevelikog pritiska, kost može puknuti. Prijelom kosti  može biti unutarnji, zatvoreni, a ako kost probije mišićno tkivo i kožu, nastaje vanjski, otvoreni prijelom. Slomljena kost mora se postaviti u pravilan položaj i učvrstiti kako bi mogla opet srasti.

Osteoporoza je stanje gdje koštano tkivo postaje krhko i spužvasto. Tada kosti lako pucaju, a kralježnica se ponekad počinje savijati. Iako je to stanje koje se obično događa kod starijih ljudi, osobito žena, osteoproza se može dogoditi i kod mladih, osobito onih djevojaka koje pretjeruju sa intenzitetom vježbanja, a pri tome imaju neuravnoteženu prehranu, s nedovoljno kalcija, fosfora, vitamina D. U doba djetinjstva i puberteta redovito bavljenje nekim sportom ili vježbanjem uz istovremenu prehranu koja ima mnogo mliječnih proizvoda ili druge hrane bogate kalcijem može spriječi ili usporiti pojavu osteoporoze kasnije u životu.

Kosti nam pomažu svaki dan u obavljanju raznih poslova, stoga se trebamo potruditi ih čuvati. Slomljene kosti se mogu izliječiti, ali to traje dugo i nije toliko zabavno dok čekamo oporavak, jer se nemožemo kretati i obavljati razne aktivnosti. Jeste li znali da imamo više od mišića u svom tijelu? Oni rade sve, mišići srca pumpaju krv kako bi putovala tijelom, mišićima se smijemo, pomažu nam kretati se, trčati, popeti se, plesati, skakati, gledati… Neke mišiće možemo kontrolirati, dok drugi, poput mišića srca rade svoj posao bez da razmišljamo o njima.

Mišići služe pokretanju tijela i čine gotovo polovicu njegove mase. U tijelu imamo tri vrste mišićnog tkiva: poprečno-prugasto, srčano i glatko.

Guglajte svoje tijelo – smanjujukg.world

Poprečno-prugasto mišićno tkivo naziva se zbog naizmjeničnih tamnih i svjetlih pruga koja vidimo promatrajući mišićna vlakna pod mikroskopom. Poprečno-prugasto mišićno tkivo izgrađuje mišiće koji služe pokretanju, mogu se brzo stezati i opuštati, a njihov rad kontroliramo svjesno, ono što pomislimo oni rade.

Srčano mišićno tkivo također ima poprečno-prugasti izgled, ali njegov rad nije pod utjecajem naše svijesti. Glatko mišićno tkivo izgrađuje stijenke probavnih organa, mokraćnog mjehura i dr.

Mišići trupa, ruku i nogu najčešće imaju vretenast oblik, za kosti su pričvršćeni tetivama i obavijeni mišićnom ovojnicom od vezivnog tkiva. Vezivno tkivo se nalazi između mišićnih snopića. Svaki snopić građen je od većeg broja mišićnih vlakana, poprečno-prugastog izgleda. Mišići mogu imati i kružni oblik, npr.

Mišići su vrlo elastični i podražljivi. Živčani sustav regulira rad mišića putem živaca čiji završeci podražuju mišićna vlakna na stezanje pri čemu se skrate i nabreknu, a kad su opušteni opet se izduže. Pri pokretanju različitih dijelova tijela različiti mišići često djeluju suprotno od onog drugog. Pri spuštanju nadlaktice steže se troglavi, a opušta dvoglavi mišić nadlaktice.

Uz takav rad, neke grupe mišića djeluju zajednički. Osi.

Ostavite odgovor

Srčano mišićno tkivo također ima poprečno-prugasti izgled,

Objavio

Komentar

Neophodna polja su označena *